GLIA

Dijagnostika

Rana dijagnoza značajna je i za liječenje tumora središnjeg živčanog sustava. Oni zbog svoje lokacije s vremenom mogu izazvati sve veća oštećenja moždanog tkiva. Dobroćudni tumori s vremenom mogu prijeći u zloćudni oblik, a zloćudni tumori mogu toliko narasti da počnu pritiskati vitalne strukture i da ih je nemoguće radikalno liječiti.

Ako simptomi upućuju na tumor mozga, uobičajeni su postupci:

  • detaljan neurološki pregled bolesnika
  • anamneza ili heteroanamneza (anamneza koju daje bolesnikova pratnja), pri čemu treba obratiti pozornost na duljinu i dinamiku simptoma
  • laboratorijske pretrage
  • EEG (elektroencefalografija) – snimanje električne aktivnosti mozga površinskim elektrodama. Pretraga je bezbolna i neinvazivna, a izvodi se postavljanjem elektroda koje se pričvrste na posebnu kapu. Snimanje traje 20 – 30 minuta. Bolesniku se prije pretrage preporučuje dobro prospavana noć i obrok.
  • okulistički pregled – ispitivanje očne pozadine, to jest fundusa i vidnog polja, kao i testovi na dvostruke slike.
  • lumbalna punkcija – postupak u kojem se injekcijom između 4. i 5. lumbalnog kralješka uzima likvor (tekućina koja okružuje mozak i leđnu moždinu) za analizu.

Najznačajnije su metode za utvrđivanje tumora mozga i njegove lokacije NEURORADIOLOŠKE METODE:

  • Kompjutorizirana tomografija (CT) – prikazuje mjesto i veličinu tumorskog procesa te njegov utjecaj na okolne strukture mozga i izraženost edema (upale). Bolesnik je izložen određenoj dozi zračenja.
  • Magnetska rezonancija (MR) – vodeća je metoda u prikazu moždanih tumora. Prikazuje mjesto i veličinu tumorskog procesa, njegov odnos prema okolnim strukturama, veličinu edema, krvarenja, razaranje tkiva (nekroza) te širenje tumora. Primjenom kontrastnog sredstva povećava se preciznost MR-a i time se olakšava indentifikacija tumora. Pregled se obavlja u posebnom prostoru, traje oko pola sata, bezbolan je, ali bučan. Bolesnik za vrijeme pregleda treba ostati miran. Neki predmeti mogu smetati kod MR-a: kirurške kopče, vijci, pločice, umjetni zglobovi, žice, stentovi, srčani stimulatori itd.
  • Angiografija – prikaz krvnih žila dobiven uštrcavanjem kontrastnog sredstva, koje od prepone dođe do krvnih žila što opskrbljuju mozak. Angiografija se ponekad primjenjuje u dijagnosticiranju tumora mozga.
  • Magnetska rezonantska spektroskopija – metoda koja pomaže u dijagnostici i praćenju tumora mozga. Moguće je uočiti razliku između malignog tumora i područja razaranja tkiva (nekroze). Omogućuje da se već prije operacije s velikom sigurnošću predvidi tip tumora.

Precizno dijagnosticiranje tipa moždanog tumora jedino je moguće patohistološkom analizom tkiva dobivenog biopsijom ili otvorenom operacijom. U tom postupku se sa sumnjivog područja uzima uzorak tkiva i ispituje pod mikroskopom. Na taj način možemo ustanoviti tip tumora, odnosno je li riječ o primarnom tumoru ili metastazama te koje je područje tkiva zahvaćeno. Ako se analiza vrši nakon operacije, možemo procijeniti uspješnost kirurškog odstranjenja tumora. Komadić tkiva uzima se najčešće tijekom operacije.

Stereotaksijska biopsija je dijagnostička metoda gdje se kroz mali otvor na lubanji pod kontrolom CT-a, MR-a ili ultrazvuka dolazi do uzorka tumora te se može odrediti daljnje liječenje.

Vidi i: Dijagnostika i liječenje u inozemstvu na teret HZZO-a